Sekretáriu Estadu ba Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis “AKARA”, oradór iha exposisasaun obra estudante (Foto Jornalizmu, Multimédia no Jornalizmu Online) ne’ebé organiza husi Departementu Komunikasaun Sosiál-UNTL, ho Tema “Fundamentu jornalista no seminariu”, kinta-feira, loron 29 fulan-Setembru, tinan-2022, iha Palásiu Prezidene Aitarak laran, Dili.
Topiku ne’ebé, Merício Juvinal dos Reis “AKARA”, lori iha semináriu ne’e mak “Dijitalizasaun” no iha nia intervensaun kona-ba “Dijitalizasaun” Ezekutivu koa’lia pontus ruma mak hanesan; “Direitu dijitais ho Média Dijitál”.
“Média dijitál; ita hare iha kontextu jerál agora transformasaun plataforma dijitál ou média online iha ita nia rai komesa popular no sai ona asuntu importante iha vida moris diária no fenomena ou tradisaun foun ida, kompara ho tinan hirak liu ba, la popular no ema ladun tau asuntu importante. Tamba mundu agora oferese ona mai ita liu husi erá dijitál/plataforma dijitál ho hanoin foun,moris foun, hahalok foun. No mos iha vantajem pozitivu barak kona-ba meius komunikasaun nian” tenik “AKARA”
“AKARA” afirma, perspetiva Governu kona-ba plataforma dijitál hanesan oportunidade foun hodi atualiza an, fahe matenek no simu informasaun entre governante ho nia sidadaun ou sidadaun ba nia governante sai efektivu, lais no mais baratu.
Ezekutivu ne’e esplika Direitu dijitais ne’e direitu Universál, signifika bele asesu internet hotu-hotu, hodi iha liberdade espresaun, direitu ba matenek, no direitu atu transmite talentu, kreatidade liu husi média dijitais. Maibé ita mos tenke hare direitu privasidade (identidade pessoál no seluk tan). Atu proteje direitu ba privasidade ema nian liuhosi Liberdade Espresaun, nasaun seluk iha “lei Protesaun dadus pessoál”, tamba iha erá dijitál ema hotu rai dadus iha ne’eba no ita la kuidadu ema bele uja dadus hodi destroi no ataka ita ho motivu oin-oin.
Iha Timor-leste ita uza lei kodiku penál no sivil hodi halo keixa wainhira ita hetan diafamasaun iha media sosial, no iha artigu 40-41 konstitusaun RDTL, Lei komunikasaun Sosiál proteje ida ne’e. Entaun kada sidadaun ida ita iha direitu rua ; direitu ba liberdade espresaun no direitu para labele utiliza sala liberdade espresaun.
Ko’alia kona-ba Plataforma dijitál iha era agora, hanorin ita hodi hanoin pozitivu ho kritiku, simu informasaun no asesu ba informasaun ho lalais, fasil aproximasaun konsumidór entre empreza iha área publisidade ho plataforma dijital sira (Youtube, Tiktok, facebook, instagram nsst).
Governante ne’e subliña katak, ema hotu kontente utiliza erá dijitál hodi dezenvolve an no halo meius komunikasaun ho objetivu rua; ekonómia marketing no dezenvolvimentu ba sivilizasaun, maibé husu para promove nafatin sentimentu solidariedade.
“AKARA” esklarese, vontade uza plataforma dijitál ho pozitivu iha maibé tenke fasilita ho internet ne’ebé lalais labele neneik. Atu rezolve ida ne’e VIII Governu Konstituisionál tinan ida ne’e hahú ona projetu dezenvolve fibra optika, ne’ebé dada ona husi Darwin-Australia mai iha Timor-Leste, no sei hotu iha tinan 2023-2024. Esperansa Internet sei lalais liu ho kustu baratu liu, no wainhira ne’e akontese rezultadu ita sente ona.
Depois remata oradór ba iha exposisaun ne’e, SEKOMS mós enkoraja estudante CS/UNTL atu krativu hodi dezenvolve Content Creator mai ho pensamentu inovativu, kreativu iha konteúdu be poténsia pozitivu nasaun ne’e iha plataforma dijital sira ajuda ona ita diplomata sira.
Depois sai orador iha exposisaun ne’e, SEKOMS ho konvidadus sira hala’o vizita hodi hare direita rezultadu talentu no kreatividade estudante UNTL-Departamentu komunikasaun Sosiál, ne’ebé sira hatudu liu husi fotografia no Notísia. No iha biban ne’e SEKOMS hetan Update informasaun husi koorpersaun entre UNTL no Universidade Indonesia (UI) husi Diretór Departamentu Komunikasaun Sosiál, UNTL, Marcelino Magno.
Expozisaun ne’e partisipa husi, Adjunta Casa Civil Prezidente Repúblika, Dekanu Fakuldade Siénsia Sosiais-UNTL, Docentes no Estudantes husi Departamentu Komunikasaun Sosiál-UNTL.












Comment