by

Prezidente J. Ramos-Horta kondekora insignia orden Timor-Leste ba artista koñesidu mundiál Duo Calema

DILI (MÍDIA SECOMS) — Prezidente Repúblika no Laureadu Nobel ba Pás, J. Ramos-Horta, ohin kondekora Insígnia Orden Timor-Leste nian ba António Mendes Ferreira no Fradique Mendes Ferreira, Artista duo Calema ne’ebé koñesidu iha nível internasionál, nu’udar rekoñesimentu ba sira nia kontribuisaun notável ba promosaun lian portugésa no kultura luzófona. Serimónia ne’e hala’o iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato.

Moris iha São Tomé no Prínsipe, Calema hanesan duo dinámiku husi maun-alin Fradique no António Mendes Ferreira. Duo Calema ne’e sai hanesan forsa ida ne’ebé maka define liu iha múzika luzófona kontemporánea. Inspiradu hosi kosta afrikana nia laloran ne’ebé fó sira-nia naran, Calema kria lian úniku ida ne’ebé kahur ritmu afrikanu sira, pop, no múzika latina, ne’ebé hahú husi cover iha YouTube no programa talentu iha TV ba to’o fenómenu internasionál. Nu’udar kompozitór, autór, no atór, sira prodús ona múzika sira ne’ebé durável hanesan “A Nossa Vez”, “Te Amo”, “Amar pela Metade”, no “Leva Tudo”, ne’ebé hetan vizualizasaun YouTube liu 50 millaun fulan-fulan no asegura fatin #1 iha mundu tomak iha kategoria “Dansa Portugés” iha tinan 2025. Sira-nia marku istóriku inklui billete ne’ebé fa’an hotu iha Lisboa nia MEO Arena durante kalan rua, Sai hanesan duo Luzófonu dahuluk ne’ebé hala’o konsertu iha Paris nia Accor Arena (iha ne’ebé sira fila fali iha tinan 2026), manán Diamond Disc iha Fransa ba “Te Amo” (2024) no iha Juñu tinan 2025, halo istória nu’udar artista Luzófonu dahuluk ne’ebé billete sira fa’an hotu iha Estádio da Luz ho sira-nia naran rasik. Ho ligasaun kle’an ho diáspora luzófona iha Suisa, Fransa, Luxemburgu, Béljika, Angola, Mosambike, no Ázia, no agora habelar ba Kanadá no Estadus Unidus, Calema kontinua Eleva múzika lian-portugés ba nivel foun enkuantu metin nafatin iha patrimóniu no enerjia ne’ebé define sira.

Duo Calema simu atribuisaun tuir Dekretu Prezidente Repúblika Nú. 59/2026, ne’ebé rekoñese viajen artístiku Calema nian hodi halibur povu no foin-sa’e sira husi Komunidade País Lian Portugés (CPLP), hodi hametin lasu amizade no kulturál entre Estadu-membru sira.

“Calema sai nu’udar símbolu kontemporáneu kultural luzófona nian, ho sira-nia múzika ne’ebé lori mensajen unidade, esperansa, no valorizasaun identidade kulturál sira. Liuhusi atribuisaun ba Calema, ita fó onra ba kbiit múzika no lian portugés nian hodi halibur kontinente, jerasaun, no kultura sira. Sira-nia serbisu iha impaktu pozitivu partikularmente iha Timor-Leste, liuliu entre foin-sa’e Timor-oan sira, hodi promove sentimentu pertensa ba komunidade lian portugés. sira-nia kontribuisaun hodi hametin lasu kulturál ho povu luzófonu sira seluk no hodi promove valór fraternidade, diversidade kulturál, no amizade entre povu sira, halo sidadaun ilustre rua-ne’e merese hetan rekoñesimentu no apresiasaun husi Estadu Timor-Leste,” deklara Prezidente J. Ramos-Horta.

Calema vizita Timor-Leste ba dahuluk iha tinan 2024, hala’o konsertu ne’ebé asisti husi  Timor-oan rihun ba rihun durante TasiFestival 2024 nian. Calema fila fali mai Timor-Leste ba sira nia aprezentasaun daruak iha TasiFestival tinan 2026. Hanesan parte husi sira-nia vizita, Calema hasoru malu ho Prezidente Ramos-Horta no ofisiál governu sira seluk, envolve ho artista lokál Timor-oan sira, no partisipa iha programa kulturál espesiál iha Dili, TasiFestival, iha ne’ebé sira halo aprezentasaun ba ema lubun ida ne’ebé entuziazmu husi fans Timor-oan sira, Vizita ne’e hametin liután ponte kulturál entre Timor-Leste no mundu luzófonu em jeral.

TasiFestival nu’udar eventu kulturál ida-ne’ebé ema barak hein hela iha tinan ida-ne’e iha Timor-Leste no sei hala’o iha Tasitolu, Dili, iha loron 29–30 Maiu 2026. Edisaun 2025 hetan susesu boot tebes, atrai partisipante liu 50,000, no eventu tinan ida ne’e dala ida tan promote esperiénsia ida-ne’ebé labele haluha, kombina múzika, kultura, sustentabilidade, no inovasaun. Atrausaun prinsipál ba edisaun 2026 inklui kantór indonéziu koñesidu iha mundu Iwan Fals, duo Calema husi São Tomé no Prínsipe, kantór angolanu Rui Orlando, no manan-na’in husi époka dahuluk husi Australian Idol iha tinan 2003, Guy Sebastian. kantór múzika no DJ lokál oioin mós sei atua, no artista transformasaun lixu portugés Bordalo II sei lidera komponente workshop arte sustentável iha festival ne’e.

Fontes: Palásiu Prezidensial

Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

News Feed