by

Toleránsia pontu iha loron 17 no 18 fulan-fevereiru tinan 2026

Presidência do Conselho de Ministros

 Porta-Voz do Governo de Timor-Leste
IX Governo Constitucional

KOMUNIKADU IMPRENSA

Toleránsia pontu iha loron 17 no 18 fulan-fevereiru tinan 2026, tanba selebrasaun tinan foun xinés no kuarta-feira Sinzas

Hodi konsidera katak prezensa komunidade xineza nian iha ita-nia rain durante sékulu barak no iha importánsia ekonómika no sosiál, ne’ebé merese hetan gratidaun no rekoñesimentu hosi povu timoroan;

Hodi konsidera katak Tinan Foun Xinés maka serimónia importante liu iha kalendáriu xinés tomak, ne’ebé koñesidu mós hanesan “Festival Primavera nian”, ida-ne’e maka data ida ne’ebé selebra mós iha nasaun barak iha kontinente aziátiku no, iha tinan ida-ne’e, selebra iha loron 17 fulan-fevereiru;

Tanba eventu ida-ne’e selebra hanesan festa família nian no tempu ida ne’ebé dedika ba komemorasaun sira, ne’ebé inklui serimónias relijiozas agradesimentu nian ba rai, lalehan, maromak uma-laran nian no bei’ala sira;

Nune’e mós ho konsiderasaun katak, tuir termus alínea a) husi n.º 2 Artigu 5.º husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, altera ho Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abril nian, “Kuarta-feira Sinzas” maka data komemorativa ofisiál ida, ho data ne’ebé variavel kada tinan;

Hodi konsidera katak iha tinan ida ne’e “Kuarta-feira Sinzas” selebra iha loron 18 fulan-fevereiru;

Ho konsiderasaun ba importánsia ne’ebé selebrasaun loron “Kuarta-Feira Sinzas” nian iha ba fiar-na’in lubun boot ida, ne’ebé partisipa iha númeru boot iha serimónia relijioza sira ne’ebé realiza iha okaziaun ba selebrasaun importante ida-ne’e nian.

Konsidera katak n.º 1 artigu 7.º hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera ho Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, prevee katak “toleránsia pontu nu’udar autorizasaun jerál ida ne’ebé permite traballadór sira ka grupu traballadór sira hosi servisu, empreza ka organizmu balun atu la tuir serbisu ka atu auzente durante parte ida hosi tempu serbisu nian, liuhusi autorizasaun prévia hosi superiór ida, sein lakon saláriu no direitu ka regalia ruma ne’ebé relasiona ho serbisu”;

Hodi konsidera katak alínea c) n.º 2, artigu 7.º husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera ho Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, estabelese katak bele fó toleránsia pontu “tanba selebrasaun data relijioza ida hosi traballadór ida-ne’ebé profesa (tuir) relijiaun ida ne’ebé nia data festiva sira la hatuur iha lei ida-ne’e hanesan feriadu nasionál ka data komemorativa ofisiál sira”;

Haree katak, tuir dispozisaun iha alínea d)  n.º 6  artigu 7.º husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera ho Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru mak iha kompeténsia atu fó toleránsia pontu ba “funsionáriu no ajente sira hosi ministériu ka servisu sira ne’ebé dependente ba sira, no mós hosi institutus no órgaun sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian”,

Nune’e, tuir dispozisaun iha alínea a) no b) hosi n.º 2 no iha alínea d) n.º 6 artigu 7.º hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera ho Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru determina tuirmai:

  1. Fó toleránsia pontu iha loron 17 no 18 fulan-fevereiru, loron tomak.
  2. Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionáriu, ajente no traballadór sira hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, ka iha organizmu administrasaun indireta nian.
  3. La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus hosi servisu públiku sira ne’ebé, tanba natureza hosi atividade ne’ebé sira hala’o, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne’e.
  4. Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku nian ne’ebé atu halo, dirijentes másimus husi servisu sira ne’ebé maka temi ona iha númeru anteriór, tenke fó dispensa ne’ebé hanesan ba devér asiduidade funsionáriu sira ne’e nian, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade. REMATA

Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

News Feed