DILI (MÍDIA SECOMS) — Iha loron 13 fulan-abríl tinan 2026, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, akompaña hosi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Rangel, partisipa iha Sorumutu Espesiál Daruak Ministrus Negósius Estranjeirus ASEAN nian kona-ba situasaun iha Médiu Oriente, ne’ebé hala’o liuhosi videokonferénsia ho Prezidénsia Filipinas.
Sorumutu ne’e halibur Ministrus Negósius Estranjeirus, responsavel importante sira hosi ASEAN, no konta mós ho partisipasaun hosi Sekretáriu-Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, hodi analiza evolusaun situasaun iha Médiu Oriente no ninia implikasaun sira iha nivel globál no rejionál, inklui impaktu ba seguransa enerjétika no alimentár, no mós reziliénsia hosi kadeia abastesimentu.
Sorumutu ne’e prezide husi Ministra Negósius Estranjeirus Repúblika Filipinas, Ma. Theresa P. Lazaro, no sai nu’udar kontinuasaun ba sorumutu espesiál dahuluk ne’ebé hala’o ona iha fulan-marsu tinan ida-ne’e.
Durante sesaun ne’e, partisipante sira troka hanoin kona-ba dinámika jeopolítika ne’ebé sai maka’as liután no destaka nesesidade atu hamenus efeitu hosi konflitu, hametin kooperasaun rejionál, no mós promove resposta ASEAN nian ida ne’ebé koordenada ba dezafiu sira ne’ebé mosu.
Ministru sira adota deklarasaun konjunta ida kona-ba dezenvolvimentu iha Médiu Oriente, iha deklarasaun ne’e sira simu ho haksolok anúnsiu ida kona-ba sesar-fogu temporáriu (hapara funu temporáriu) no apela atu sesar-fogu ne’e implementa tomak, no mós husu ba parte hotu-hotu atu tahan-an no rezolve konflitu ho pás, tuir diretu internasionál.
Deklarasaun ne’e reafirma mós importánsia hosi seguransa marítima no liberdade navegasaun, nune’e mós nesesidade atu proteje ema sivíl sira no infraestrutura sivíl no mós garante seguransa ba pesoál umanitáriu sira.












Comment