ERMERA (MÍDIA SECOMS) — Governu Konstitusionál ba dala IX, ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, ofisialmente lansa projetu reabilitasaun estrada sidade nian iha Gleno, inklui seksaun estrada Postu Administrativu Gleno–Letefoho, iha Segunda (loron 26 fulan-Janeiru tinan 2026).
Iha biban ne’e, Primeiru-Ministru apela ba povu munisipiu Ermera, partikularmente sira ne’ebé iha Postu Administrativu Gleno no Letefoho, atu labele difikulta implementasaun projetu ne’e, atu nune’e kompañia implementadór bele servisu ho optimál tuir kalendáriu ne’ebé Governu estabelese ona.
Primeiru-Ministru Xanana Gusmão esplika katak dezde aprovasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011–2030 hosi Parlamentu Nasionál iha tinan 2011, dezenvolvimentu infraestrutura bázika sira—liuliu estrada no ponte sira—sai hanesan prioridade hodi apoia dezenvolvimentu setór hotu-hotu.
Nia subliña, infraestrutura bázika mak baze ba dezenvolvimentu. Bainhira estrada to’o iha suku no aldeia sira, ema sei iha asesu ne’ebé fasil liu ba edukasaun, kuidadu saúde, no atividade sosiál no ekonómiku oioin seluk.
“Imi hein kleur duni. Ami hatene, maibé iha tinan kotuk Igreja fó hatene bá ita katak, esperansa la bosok. Ne’e duni, iha difikuldade halo oinsá mós sei iha esperansa. Tinan 24 nia laran ho difikuldade oioin, ema barak mak mate, terus, hamlaha, moras, maibé esperansa la bosok no Ita ukun an duni. Ohin mós ita lansa estrada ida-ne’e. Aproveita husu bá imi atu labele halo impedimentu. Imi tenke ajuda empreza ho Governu atu projetu ne’e bele finaliza lalais. Estrada ne’e Governu halo bá imi no imi duni mak sei uza,” PM Xanana husu iha suku Eraulu.
Primeiru-Ministru mós hato’o ninia laran-haksolok ho antuziazmu husi komunidade ne’ebé mai hodi simu konstrusaun ne’e. Nia espera katak iha tinan 2027, estrada ne’e sei iha kondisaun di’ak no bele utiliza tomak husi komunidade.
Liután, Xefe Governu rekomenda ba Ministériu Obras Públikas (MOP) atu rehabilitasaun estrada ligasaun ba Aiseo tenke inklui iha planeamentu, haree ba área ne’e nia signifikadu istóriku iha luta rezisténsia.
Iha biban hanesan, Ministru Obras Públikas Samuel Marçal esplika katak dezde Governu Konstitusionál da-9 simu pose, nia gabinete hetan ona instrusaun direta hosi Primeiru-Ministru atu fó prioridade ba konstrusaun estrada rurál no seksaun estrada sira iha Ermera. Maibé, serbisu sira-ne’e hotu labele remata lalais, tanba ida-ne’e presiza prosesu ida ne’ebé naruk no planeadu.
“Ermera oan barak hasoru no ko’alia ho ha’u atu halo lalais. Maibé, ita halo neneik, halo ho kuidadu. Ita prienxe buat hotu-hotu atu Lei no sistema mós hametin nafatin. Agradese bá komuniade tomak iha Ermera. Ha’u hatene imi tinan naruk terus duni. Letefoho Atsabe ita-nia rai ne’e rai halai mak barak, husu ita hotu nia pasiénsia. Estrada ne’e mós relasiona ho Banku Mundiál ne’ebé hakarak ita kumpri Lei sira. Ita moós tenke foti dadus hodi fó indeminizasaun ho komunidade sira iha dalan ninin. Buat sira ne’e presiza tempu. Maibé agradese bá imi hotu nia komprensaun,” Ministru Samuel Marçal agradese.
Nia mos husu ba publiku atu labele impede servisu, inklui labele tesi ai-horis tuir trajetu projetu nian, nune’e prosesu rehabilitasaun bele lao ho diak no tuir tempu. Liután, husu ba joven sira ne’ebé iha interese atu serbisu atu koordena diretamente ho empreza implementadór no atu evita aktu vandalizmu ruma, tanba kontratu projetu nian ba de’it tinan ida ho balun no alvu atu remata iha tinan 2027.
Ministru Samuel Marçal mós fó sai katak iha tempu badak governu sei asina kontratu no lansa projetu reabilitasaun estrada Letefoho-Atsabe no Atsabe-Lourba (Bobonaro). Projetu sira ne’e oras ne’e sei iha hela avaliasaun nia laran no besik atu remata ona.
Entretantu, Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera (PAM), José Martinho dos Santos, reprezenta komunidade Ermera hato’o apresiasaun no agradesimentu ba parte hotu ne’ebé durante ne’e servisu maka’as hodi asegura lansamentu projetu no asina kontratu.
Projetu rehabilitasaun estrada ne’e hein atu benefisia diretamente rezidente maizumenus 54,000 hosi postu administrativu haat iha munisípiu Ermera nia laran.












Comment