by

Peskiza SEKOMS hatudu komunidade utiliza media sosiál as liu online, televizaun no rádiu.

Dili, 05082022. Aprezentasaun Survey Persepsaun Públiku Mídia Nasíonal (Estadu No Privada) Janeiru-Juñu, 2022, iha salaun PCM Palasiu Governu, Rezultadu hatudu, komunidade uza mídia sosíal ăs liu ho % 47,88 kompara mídia online no televizaun plataforma rua ne’e maka ho % kuaze hanesan 21,02 no 21,53 pursentu. Uza jornál ho % 2,63 no rádiu % 6,95. Haree husi rezultadu ne’e siknifika komuniade sira uza mídia sosíal hanesan fontes primaria kompara ho mídia konvensaun hanesan jornál no rádiu.

Husi amostra ne’e reprezentasaun postu ema nain 10 nune’e kada munsipiu total partisipante hamutuk 60. Númeru amostra/sampel hamutuk 1,180, kompostu hosi; Dili 500 no Kada Munisipiu Minimu 60 Exeptu Atauro; 20, ho nia Grupu Targetu mak Autoridade suku sira, Trabaladór, Funsionáriu públiku; PNTL no F-FDTL, Agrikultór sira, Estudante Universitáriu sira, Estudante nivel sekundariu sira, Konviksaun relijiózu sira.

Haree husi lee Jornal, komunidade sira asesu Diario Nacional ho % 38,18 tuir mai TP % 22,32, mesmu nune’e jornál rua ne’e sei bele halo kompetisaun tanba diferensia ladun siknifikante. JI, DP no STL laiha diferente boot ho % 13,64, %12,12 no % 10,76.

Rona Rádiu, Rezultadu survey indika katak komunidade sira rona RTL ho persentajen absoluta % 55,76 tuir mai maka rádiu komunidade ho 21,19%, maibe diferente pursentajen boot tebes tanba ne’e difisil RAKOM bele halo kompetisaun.

Rezultadu survey fó informasaun mai katak mídia rua ne’ebe hetan apoiu finanseira hosi governu sei sai intersante ba komunidade hodi akompaña. Stasiun rádiu sira seluk la-hatudu % ne’ebe diak tanba ho deit % 4 mai kraik, rádiu ho pursentu kikuan ne’e difisil atu.
halo kompetisaun iha tempo besik.

Prefere Haree Televizaun, rezultadu survey hatudu komunidade sira prefére liu hodi asesu ba TVTL ho % 50.51%, pursentajen ida ne’e signifikante loos kompara ho televisaun sira seluk mesmu nune’e GMN-TV halo balansu ho % 30,17. Televizaun sira seluk hatudu pursentajen kikuan loos ho % 4,49 mai kraik.

Alein ida ne’e komunidade sira hatudu preférensia oituan kona-ba knal parabola ho % 9,66, ne’ebe iha posibilidade hodi hasa’e konfiansa komunidade asesu ba parabola rai liur.

utiliza Internet on Line, Rezultadu Survey hatudu katak komunidade sira uza youtube maka barak liu kompara ho plataforma sira seluk ho % 37,03 tuir mai maka web-site offisial % 25,59 no Facebook maka % 21,19 no what’sup 13,05%.

Rezultadu mós hatudu diferente boot entre what’s up no youtube ne’ebe diferente signifikante tebes 23,98 pursentu. Plataforma mídia sira seluk hanesan instgram no tweeter la-hatudu indikasaun diak tanba ho % 2,12 no 1,02. siknifika katak komunidade sira lauza plata-forma ida nee ho progresu diak iha tempu besik.

Asesu media online, Rezultadu survey hatete mai ita katak komunidade sira asesu ba mídia online TATOLI maka ás liu ho % 31,53 kompara ho mídia online sira seluk. Tuir maka GMN ho % 28 no RTTL ho % 24,75 maibe midia tolu ne’e lahatudu diferensia ne’ebe siknifikativu no iha marjin para halo kompetisaun. Gráfiku ne’e mós hatudu katak mídia online hanesan Tempo Timor, STL no Timor Post laiha diferensia boot tanba ho pursentu besik malu TT % 5,51,TP no STL % 4,83 hanesan. Tanba ne’e mídia online 3 (tolu) ne’e bele hadau konfiaansa publiku

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál-SEKOMS, Merício Juvinál dos Reis “AKARA” hateten iha ambitu aprezentasaun rejultadu survey ba mídia sira, kuarta-feira, loron 03 fulan-Agosto, tinan-2022, iha auditóriu-PCM, Palásiu Governu, Dili katak rezultadu survey ida ne’e hanesan atu ajuda ema hotu hotu ne’ebe servisu iha área komunikasaun sosiál hodi bele hatene forsa no frakeza sira nomós públiku sira nia persepsaun durante ne’e ba mídia sira.
“Rezultadu Survey ida ne’e atu ita hatene ita nia servisu sira, nune’e ita bele servisu ho di’ak no kredivel liu tan tanba ikus ita nia objetivu ida deit iha meius komunikasaun konvensionál no plataforma dijitál hodi transmite informasaun lolos ba sidadaun sira hodi akompaña dezenvolvimentu nasaun nian e sira mos bele kontribui ba prosesu sivilizasaun nasaun ne’e nian” tenik “AKARA”.
Ezekutivu ne’e informa rejultadu survey ne’ebé ekipa halo la’os atu gosta ou la gosta maibé peskiza ne’e hanesan sasukat ida ba informasaun ne’ebé públika iha mídia sira durante ne’e. Meius komunikasaun ne’ebé iha atu eduka sidadun sira sai matenek iha hanoin no fiziku atu partisipa iha prosesu dezenvolvimentu nasionál, tanba ne’e governu fasilita komunidade média sira atu valoriza leitores no sidadun hanesan parseru estratejiku ba kontrusaun estadu.
Ezekutivu ne’e espera rejultadu survey sei fo vantajen ba komunidade média komunikasaun sosial atu serbi povu ho kualidade no prefesionál hodi tranzmiti informasaun lolos ba komunidade sira.
Koordenadór peskiza Carceliano Oliveira hateten survey ne’e atu sukat komunidade nia interese ba asesu informasaun sira husi mídia estatál no privadu hanesan TV, Rádiu, Jornál diáriu iha nasionál no munisípiu, nomós fontes informasaun husi plataforma mídia konvensionál, dijitál no seluk seluk tan.
Responsavel ba peskiza ne’e hatutan peskiza refere atu SEKOMS trasa estratejia dezenvolvimentu komunikasaun sosiál iha Timor Lete diak liu iha futuru.
Entertantu Prezidente Konsellu Imprensa, Virgillio Guterres hato’o apresiasaun ba SEKOMS tanba bele peskiza durante ne’e hodi hatudu rezultadu ba media sira kona-ba Persepespaun públiku ba mídia sira.
Virgillio Guterres enkoraja ba Rádiu Komunidade, Televizaun, no mídia sira atu halo mos peskiza nune’e bele hatene públiku nia perspetiva.

Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

News Feed