by

Timor-Leste no Austrália estabelese parseria foun ba era foun

TIMOR-LESTE (MÍDIA SECOMS) — Iha tersa-feira ne’e, loron 28 fulan-janeiru tinan 2026, iha Palásiu Governu, Dili, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu Austrália, asina Deklarasaun Konjunta kona-ba Estabelesimentu Parseria Foun ba Era Foun, hafoin sorumutu bilaterál entre Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, no Primeiru-Ministru Austrália, Anthony Albanese.

Deklarasaun ne’e estabelese enkuadramentu foun ba kooperasaun bilaterál ida, ne’ebé estruturadu iha pilár tolu – pás no integrasaun rejionál, prosperidade no reziliénsia, nune’e mós ligasaun entre ema no instituisaun sira – “hodi rekoñese forsa parseria ida-ne’e nian.” Iha dokumentu ne’e, Governu rua-ne’e afirma katak “Timor-Leste no Austrália hanesan parseiru no viziñu ho istória, valór, rejiaun, no futuru ne’ebé hanesan ” no kompromete atu mantein “kooperasaun kontínua, konsultasaun, no respeitu malu ba soberania nasionál.”

Iha ámbitu pás no integrasaun rejionál, deklarasaun ne’e reafirma defeza direitu internasionál no rezolusaun pasífika ba disputa sira, inklui Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba Direitu Tasi nian, nune’e mós apoiu Austrália ba integrasaun rejionál Timor-Leste nian. Kona-ba ida-ne’e, Primeiru-Ministru Austrália subliña katak “Timor-Leste nia adezaun foin lalais ne’e ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku hanesan konkista istóriku ida ne’ebé reflete ita-nia kompromisu komún ba kooperasaun rejionál.”

Anthony Albanese mós destaka relasaun istórika entre povu rua ne’e, hodi afirma katak “eziste ligasaun ida ne’ebé metin tebes hanesan respeitu, amizade no solidariedade entre povu Timor-Leste no Austrália” no katak “ligasaun sira-ne’e pesoál tebetebes, hala’o liuhosi esperiénsia hamutuk durante Funu Mundiál Daruak, luta Timór-Leste nian ba independénsia no komunidade timoroan sira hela iha Austrália ne’ebé dinámiku tebtebes”.

Iha nia deklarasaun hafoin sorumutu bilaterál ne’e, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão afirma katak “hanesan onra boot ida atu fó boazvindas ba Primeiru-Ministru Anthony Albanese mai Timor-Leste iha vizita ofisiál ida-ne’e”, nia hatutan tan katak vizita ne’e “reprezenta momentu signifikativu ida iha relasaun entre ita-nia nasaun rua no reflete amizade, konfiansa no parseria ne’ebé metin entre Timor-Leste no Austrália.”

Xefe Governu Timor-Leste ne’e hateten katak “ita-nia diskusaun sira ohin ne’e la’o ho nakloke no produtivu” no katak nasaun rua ne’e konkorda atu “estabelese parseria foun ba era foun ida ne’ebé reflete maturidade hosi ita-nia relasaun no ita-nia futuru partilladu.” Nia mós subliña katak “ita-nia relasaun forma hosi solidariedade iha tempu konflitu no hosi parseria iha tempu pás nian” no katak “ohin, ita reafirma ita-nia kompromisu hamutuk ba rejiaun ida ne’ebé pasífika no prósperu.”

Kay Rala Xanana Gusmão destaka tan katak “ami reafirma importánsia direitu internasionál, ne’ebé inklui Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba Direitu Tasi “, hodi fó hanoin katak “ita-nia Tratadu Fronteiras Marítimas husi tinan 2018 kontinua sai hanesan ezemplu loloos kona-ba oinsá disputa sira bele rezolve ho dalan pasífika no justu liuhosi diálogu no lei”.

Iha planu ekonómiku no enerjétiku, Primeiru-Ministru hateten katak “Timor-Leste nia pozisaun kona-ba Greater Sunrise sempre klaru: gás naturál husi Greater Sunrise tenke prosesa iha rai-maran, iha Timor-Leste”, no nia hatutan hodi reafirma ba ninia omólogu australianu katak, país ne’e iha kompromisu atu avansa ho projetu ne’e “ho maneira komersialmente ne’ebé merese, téknikamente dura no aliña ho interese ita-nia povu nian.”

Nia mós hateten katak Governu rua ne’e konkorda atu “aselera negosiasaun sira hodi konklui, ho lalais, Kódigu Minerasaun Petróleu, Kontratu Partilla Produsaun no rejime fizkál.”

Kay Rala Xanana Gusmão mós subliña sentralidade hosi relasaun umana, hodi afirma katak “ligasaun entre ema sira kontinua sai hanesan sentru hosi ita-nia relasaun”, no hateten katak “iha tempu mudansa no inserteza iha nível mundiál, Timor-Leste valoriza tebes ninia parseria ho Austrália”.

Sorumutu bilaterál ne’e marka prezensa, hosi parte Timor-Leste nian, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay; Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino; Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru no Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun ein ezersísiu, Agio Pereira; Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso; Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes; Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro; Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres; Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Rogério Araújo Mendonça; no Embaixadora Timor-Leste iha Austrália, Inês de Almeida.

Deklarasaun Konjunta ne’e prevee mós elaborasaun Planu Asaun Konjuntu ida, ne’ebé sei koordena hosi ministériu sira ne’ebé responsável ba polítika esterna nasaun rua nian, ho mekanizmu akompañamentu regulár hodi asegura implementasaun Parseria Foun ba Era Foun.

Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

News Feed