by

SECOMS ABERTURA SENSIBILIZASAUN INFORMASAUN KONA BA,TERMONOLOGIA APROPRIADU HO DIGNU UTILISA BA EMA HO DEFISIÉNSIA.

Dili – 21/11/22 Sekretáriu Estadu ba Komunikasaun Sosiál ( Secoms ) abertura sensibilizasaun kona ba termonologia ne’ebé apropriadu ho dignu utilisa lian ba ema ho defisiente ba institusaun media, atu nafatin divulga ou kobertura informasaun hodi publica nune’e publico bele intende ba assunto ema ho difisiénsia nebe organiza husi ADL Segunda feira iha Kintal Bo’ot, Mascarenhas.
Secretariu Estadu ba komunikasaun sosial (Secoms)Merício Juvenal dos Reis “AKARA” lori premeiro ministro nia naran hato’o nafatin politika VIII Governo Konstituisaun ba ema ho defisiénsia sira katak, politika VIII Governo lahusik ema ida iha kotuk liu-liu ema ho defisiente tamba ne’e make Governo liu husi Secoms kontinua apoiu ekipamentus ba media nian, hari’I radio nomos formasaun ba ema ho defisiénsia ho lian jestual nune’e ema ho defisiénsia agora dadaun balun servisu ona iha televisaun no barak ona mak servisu intituisaun seluk , tamba VIII Governo Konstitusiona tau ema mak numero um (1).
VIII Governo Konstituisional ne’ebe lideradu husi panlima perang / Jenderal Taur matan Ruak ( TMR ) deklara bebeik iha public, katak durante luta libertasaun rai Timor Leste hodi nakfila ba nasaun ho Estadu Dereto Demokratico atu lahalo, diskriminasaun nomos lahusi ema ida iha liur basa tuir jenderal Taur Matan Ruak “ diak liu hau mate doque moris para hare’e nia povu moris ladiak ho diskriminasaun ba malu ”, liu – liu ba maluk ne’ebe ho defisinte.
Publico tenki kebiasaan ona bolus ema ho defisénsia ho termonologia ne’ebe valorize liu ema ho defisiente hanesan “ ema ho defisénsia/psikolog ba tilun labele bolu tilun diuk, ema ho defisénsia /psikolog ba matan labele bolu matan a’at, ema ho defisénsia /psikolog ba ain labele bolu ain keluk ou ai aat, ema ho defisénsia /psikolog ba inteletuais labele bolu bilan ka maubeik no seluk seluk tan. Tamba governo hahu mandato tau nafatin importansia no valorize nafatin ema ho defisiente tamba maske fisikumente mak defisiente maibe kakutak matenek hanesan maluk sira seluk-seluk” hateten AKARA
Secoms apresia no apoiu nafatin hodi fo formasaun jestual hodi hetan oportunidade servisu iha televisaun no fatin seluk. Journalismu inkluzivu maka bele divulga informasaun labele halo diskriminasaun ba publico. Tuir dadus ihaTimor Leste 25.000 lakohi kontinua sira nia estudo tamba hetan diskriminasaun iha eskola, tamba Governante husu nafatin my

Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

News Feed